Sokobanja smeštaj
Sokobanja, gradsko naselje smešteno u pitomom okruženju Zaječarskog okruga, predstavlja pravu oazu prirodnih i kulturnih blaga, raznog smeštaja i lekovite vode.
Sedište istoimene opštine – Sokobanja se ponosi bogatom istorijom i živopisnom geografijom. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, broji nešto više od 7000 stanovnika, s blagim smanjenjem u odnosu na prethodni popis. Nalazi se na visini od otprilike 400 metara nadmorske visine, a kroz Sokobanju teče pitoma reka Sokobanjska Moravica. Smeštena između karpatskih i balkanskih planina, Rtnja i Ozrena, Sokobanja je idealna destinacija za rekreativni i banjski turizam.

Evo nekoliko zanimljivih mesta i aktivnosti koje možete posetiti u Sokobanji:
- Soko Grad: Takođe poznat kao Sokolac, Soko Grad je srednjovekovni dragulj smešten svega 2 km istočno od Sokobanje. Istraživanja otkrivaju gradsko nasleđe velikih razmera, a legenda obavija ovaj grad. Prema priči, silan gospodar tvrđave jahao je kotlinom kada ga je pogodila munja. Padajući s konja, gubi svest, ali se spašava zahvaljujući vodi koja je iznenada potekla. Ova voda postaje izvor isceljenja za mnoge posetioce. Danas možete istražiti ostatke Soko Grada, odnosno Donji i Gornji grad. Donji grad otkriva delove bedema, kule i očuvanu glavnu kapiju, dok Gornji grad čuva najvišu četvorougaonu kulu sa puškarnicama.
- Bovansko jezero: Smješteno na Sokobanjskoj Moravici između Sokobanje i Aleksinca, Bovansko jezero je vodena oaza koja je nastala izgradnjom brane 1978. godine. Jezero ima dvostruku ulogu – zadržavanje nanosa brdskih i planinskih reka i akumulaciju velikih količina vode. Dužina jezera od 8 km, širina od 500 m i dubina od 50 m čine ga savršenim mestom za različite aktivnosti.
- Prirodna izletišta: Sokobanja je okružena prelepim prirodnim izletištima. Posetite termomineralne izvore, šetajte Sokobanjskim planinama i uživajte u svežem vazduhu.

Sokobanja je uzdanica srpskog turizma i mesto koje vredi posetiti. Bez obzira da li ste ljubitelj prirode, istorije ili opuštanja, ovaj grad ima mnogo toga da ponudi! 🌿🏞️🌄
Evo samo nekoliko od mnoštva sjajnih opcija za smeštaj u Sokobanji:
Apartman Lara: Apartman LARA potpuno opremljen, nov, sa odvojenom spavacom sobom, terasom, parkingom.100 metara od parka Banjica. Apartman ima kapacitet za 4 osobe.
Smeštaj Miljković: Smeštaj Miljković se nalazi u porodičnoj kući u ulici Vojvode Putnika br.23 u Sokobanji i obuhvata dva apartmana i dva studia.
Ovo je miran deo Sokobanje, udaljen od glavne gradske promenade oko 700m.
Smeštaj se nalazi ublizini spa centra “Soko Terme” u Sokobanji.

Hotel Sunce, Sokobanja: U najlepšem delu banje, na obali reke Moravice i okružen zelenilom i predivnim pejzažima, hotel Sunce je raširio svoje ruke u želji da Vam pruži nezaboravne trenutke odmora i relaksacije…
Vila Pčelica Petra: Ova vila nudi smeštaj sa terasom i besplatnim WiFi internetom. Nalazi se u samom srcu Sokobanje i ima izvanredne recenzije. Cena po noćenju je od 3.514 RSD1.
Apartmani Tesla: Ovaj objekat takođe pruža besplatan WiFi internet i klima-uređaj. Pored toga, ima vrt sa terasom. Cena po noćenju je od 2.636 RSD1.

Villa Ronić: Uživajte u pogledu na planinu, sezonskom bazenu na otvorenom, vrtu i terasi u ovoj vili. WiFi i privatni parking su takođe dostupni. Cena po noćenju je od 2.929 RSD1.
Apartmani Lavanda: Ovaj smeštaj ima balkon, kuhinju i besplatan WiFi internet. Izuzetne recenzije ga preporučuju. Cena po noćenju je od 4.100 RSD1.
Apartmani JOVANOVIC Sokobanja: Ovaj smeštaj nudi terasu, restoran, besplatan privatni parking i WiFi. Cena po noćenju je od 2.987 RSD1.
Vila Jenic: Ova vila ima besplatan WiFi internet i privatni parking. Nalazi se u regiji Centralna Srbija. Cena po noćenju je od 2.246 RSD1.
Smeštaj Filipović: Ovaj smeštaj takođe nudi besplatan WiFi internet i vrt sa terasom. Cena po noćenju je od 2.240 RSD1.
Apartmani Milojić: Ovaj smeštaj ima vrt sa igralištem za decu i besplatan WiFi internet. Cena po noćenju je od 2.987 RSD1.

Smeštaj Zlatibor, čarobna planina
Turizam
Zlatibor se nalazi u samom „središtu“ Srbije. Rastojanje od ove planine do Beograda je 230 km, do Novog Sada 300 km – baš koliko i do Jadranskog mora. Preko Zlatibora vodi magistrala od Beograda ka primorju, direktne autobuske linije su uspostavljene sa Novim Sadom, Beogradom, Nišom, Jagodinom i drugim gradovima. Preko Zlatibora, a delom i kroz njegov masiv, prolazi železnička pruga Beograd–Bar.
Pravi turizam se razvio tek kada je na Zlatibor došla jedna krunisana glava, kralj Srbije Aleksandar Obrenović, 1893. godine.
U početku je najinteresantnija bila Kraljeva Voda, mesto na kom je Njegovo Kraljevsko Veličanstvo ručalo, ali su se ubrzo pročuli i drugi zlatiborski visovi: Palisad, Ribnica, Oko. A onda je, 1905. godine, na Zlatibor, po zdravlje, došao još jedan kralj Srbije, Petar I Karađorđević. Nakon njegovog boravka sagrađeni su i prvi veliki objekti: hotel „Kraljeva voda“ – današnji kongresni centar „Srbija“ – vila „Čigota“ i pekara.

Sada na Zlatiboru postoje skoro svi tipovi smeštaja kao što su:
Vile, Brvnare, Vikendice, Apartmani, Hoteli, Moteli, Hosteli, Odmor na vaučere, Seoski smeštaj, Prenoćišta…
Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koja se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačka je 55 km, a široka i do 20 km.
Pruža se pravcem sjeverozapad–jugoistok. Najviši vrh je Tornik (1.496 m). Zlatibor se prostire između 43° 31′ N i 43° 51′ N, i između 19° 28′ E i 19° 56′ E. Poznato je letovalište i zimovalište, kao i klimatsko lečilište. Zlatibor se nalazi na severom dielu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvata predele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan deo opštine Užice (Kremanska oblast) severni Zlatibor i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička oblast) južni Zlatibor. Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina.
Južna i istočna granica Zlatibora su reke Uvac i Veliki Rzav. Na zapadu se Zlatibor graniči sa Bosnom i Hercegovinom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama – Austrougarskom i Turskom.
Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda do Crnogorskog i Dubrovačkog primorja. Preko njega prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.

Geografija
Zlatibor je talasasta visoravan i pripada Dinarskim planinama. Prosečna nadmorska visina je oko 1000 m, a najviši vrhovi su Tornik (1496 m), Brijač (1440 m), Čigota (1422 m), Čuker (1359 m), Konjoder (1337 m), Ljuljaš (1269 m), Vijogor (1281 m), Kobilja glava (1176 m), Gradina (1149 m), Jelova gora (1147 m), Gruda (1140 m), Crni vrh (1177 m) i dr. Najveći vrhovi se nalaze na južnom delu Zlatibora, dok se nadmorska visina sve više smanjuje idući ka severu.
Veće zaravnjene površine bez nekih viših uzvišenja se na Zlatiboru zovu poljima. Najveća polja su Braneško polje kod sela Branežaca i Šljivovice, Markovo u Mokroj Gori, Rasničko u Draglici i Sjeniško u Sjeništima i Rožanjsko u Rožanstvu.
Vode
Zlatibor je nagnut ka severu i severozapadu, pa većina reka odlazi na tu stranu. Sva voda teče u Crno more – Drinom, Đetinjom i Moravicom. Sa južnog i centralnog dijela Zlatibora, vodu u Drinu odvode Uvac i Crni Rzav; sa sjevera i sjeverozapada, Sušica je nosi u Đetinju; a sa istoka, Veliki Rzav je odvodi u Moravicu. Zlatibor je čuven po pijaćim vodama, od kojih su neke najbolje u Srbiji. Najzdravije (i najhladnije) su Hajdučka česma i Hajdučica u Murtenici, Zaugline pod Čigotom, Jovanova voda u Alinom Potoku, Dunjića vrelo u Stublu, Pašića vrelo u Čajetini, Oko, Kulaševac i Đurkovac na Kraljevim Vodama, Đurovića česma na Torniku, Ćirovića česma u Mušvetama i Bukvića vrelo u Zovi.

Klima
Zlatibor ima subalpsku klimu. Srednja godišnja temperatura na Zlatiboru iznosi oko 7,5 °C. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od oko –2,5 °C, a najtopliji je avgust, sa oko 15 °C. Prosječna dnevna temperatura na Zlatiboru iznosi oko 18 °C. Prosečni broj sunčanih sati godišnje je oko 2000.
Na Zlatiboru postoji par većih naselja i to:
- Zlatibor(gradsko naselje)
- Čajetina
- Sirogojno
- Gostilje
- Šljivovica
- Jablanica
- Ljubiš
- Draglica
- Negbina
- Dobroselica
- Vodice
Sela koja se nalaze na samom Zlatiboru su: Alin Potok, Bela Reka (Gornja i Donja), Branešci, Kobilja Glava, Golovo, Gostilje, Dobroselica, Draglica, Drenova, Željine, Jablanica, Kriva Reka, Ljubiš, Mušvete, Negbina, Ojkovica, Rožanstvo, Sainovina, Semegnjevo, Sjeništa, Stublo, Trnava, Šljivovica, Rudine i dr. Na obroncima Zlatibora, tj. na prelazima ka susjednim planinama – Tari, Ponikvama, Kukutnici i Zlataru – nalaze se sela Kremna, Mokra Gora, Mačkat, Jasenovo, Kućani, Burađa i druga.

Novi Sad ili Srpska Atina
Novi Sad je čaroban grad u Srbiji koji se nalazi na obali reke Dunav. Poznat je po svojoj bogatoj istoriji, kulturnoj baštini, živopisnim ulicama i prijateljskoj atmosferi. Evo nekoliko atrakcija koje možete posetiti ako se odlučite da istražite turistički Novi Sad:

- Petrovaradinska tvrđava: Ova monumentalna tvrđava, poznata i kao „Gibraltar na Dunavu“, jedan je od najupečatljivijih simbola Novog Sada. Izgrađena je u 17. i 18. veku i dominira horizontom grada. Unutar tvrđave nalaze se brojne atrakcije, uključujući Muzej grada Novog Sada, Galeriju „Milan Konjović“, Rimski bunar i Astronomski opservatorijum.
- Dunavski park: Ovaj predivan park prostire se duž obale Dunava i idealno je mesto za opuštanje, šetnje i rekreaciju. Park je ukrašen brojnim skulpturama, fontanama i cvetnim aranžmanima, čineći ga omiljenim među posetiocima svih uzrasta.
- Spomenik slobode (Čika Đorđe): Ovaj impozantni spomenik posvećen je heroju Novog Sada, Đorđu Stratimiroviću, poznatom kao Čika Đorđe. Simbolizuje borbu za slobodu i nezavisnost, a nalazi se na Trgu slobode, jednom od centralnih trgova u Novom Sadu.
- Zmaj Jovina ulica: Glavna pešačka zona u centru grada, prepuna je života i aktivnosti tokom cele godine. Ovde možete pronaći brojne kafiće, restorane, butike i suvenirnice, što je čini idealnim mestom za istraživanje lokalne kulture, mode i gastronomije.
- Muzej Vojvodine: Smješten u prelepom zdanju u centru grada, Muzej Vojvodine čuva bogatu kolekciju artefakata i eksponata koji oslikavaju istoriju Vojvodine, od praistorije do savremenog doba. Posetioci mogu istražiti arheološke nalaze, etnografske artefakte, umetničke radove i još mnogo toga.
- Dunavski kej: Ovo popularno šetalište pruža predivan pogled na reku Dunav i Novi Sad sa druge obale. Idealno je mesto za opuštajuću šetnju, vožnju biciklom ili jednostavno uživanje u lepoti prirode i reke.
Osim ovih atrakcija, Novi Sad nudi i bogat kulturni i zabavni program, uključujući muzičke festivale, pozorišne predstave, umetničke izložbe i još mnogo toga. Takođe, ne zaboravite istražiti lokalnu gastronomsku scenu i probati tradicionalne specijalitete i vina koja su karakteristična za ovu regiju. Uživajte u svojoj poseti ovom čarobnom gradu!